Ljubazni! molim se Bogu da ti u svemu bude dobro, i da budeš zdrav, kao što je tvojoj duši dobro. (3 Jovanova 1:2)

Lekcija 6
Subota, 6. maj 2017.


Izbor prijatelja
„Hoće li dvojica ići zajedno, ako se ne sastanu?“ – Amos 3:3.
„Upozorila bih sve, mlade i stare, da obrate pažnju kakva prijateljstva formiraju i kakve prijatelje sebi biraju. Pazite da se ono što sada smatrate čistim zlatom ne pretvori u bezvredni metal.“ – The Signs of the Times, November 26, 1896.


Predlažemo da pročitate: Temelji srećnoga doma, 369-376.
Nedelja, 30. april
1. PRAVI PRIJATELJ
a. Koje su neke od osobina koji pravi prijatelj treba da ima? Priče 17:17; 18:24 (prvi deo).
„Duše koje na svom životnom putu moraju da vode tešku i neravnu borbu mogu biti ojačane i ohrabrene malim pažnjama koje bi nas stajalo samo nešto napora u ljubavi prema bližnjima. Za takve ponekad možda samo iskreni i ohrabrujući stisak ruke vredi više nego zlato ili srebro. Tada su ljubazne reči tako dobro došle kao anđeoski osmeh.“ – Zdravlje i sreća, 134.
„Svako ima trenutaka kad mu u životu ne ide dobro; tuga i obeshrabrenost pritiskaju svaku dušu; u takvim trenucima uteha i ohrabrenje upućeni od pravog prijatelja, kao i samo njegovo prisustvo, odvraćaju strele neprijatelja koji teži da uništi dušu. Hrišćanskih prijatelja nema ni upola koliko bi trebalo da ih bude. U časovima iskušenja, u krizi – od kakve je vrednosti jedan pravi prijatelj!... Pravi prijatelj je onaj koji tada daje savet, koji svojom privlačnošću uliva nadu i spokojstvo, i budi veru koja dušu uzdiže. O, takva pomoć vredi kao najdragoceniji biser.“ – Komentari biblijskih tekstova, 295.
„Ko god je toliko nerazuman da ti laska, nije i ne može da ti bude pravi prijatelj. Pravi prijatelj je onaj koji te savetuje, upozorava, opominje pa i ukorava kada nisi u pravu.“ – I2 Svedočanstvo, 209.
b. Koliko je pravi prijatelj odan? Jovan 15:13; Jov 6:14 (prvi deo).
Ponedeljak, 1. maj
2. MUDRO ODABRATI
a. Koje važne stvari treba da imamo na umu pri izboru prijatelja? Rimljanima 12:9; 1 Korinćanima 15:33.
„Pogrešno je da se hrišćani druže sa onima koji su nepostojanog morala. Prisno druženje koje samo oduzima vreme, ne podstiče jačanje morala i ne doprinosi jačanju umnih i duhovnih snaga, opasno je. Ako moralna atmosfera koja okružuje pojedinca nije čista i sveta, nego zagađena izopačenošću, oni koji udišu takvu atmosferu, uvideće da ona gotovo neosetno deluje na um i srce, trujući i izopačujući sve oko sebe. Opasno je družiti se sa onima čiji se um po prirodi nalazi na niskom nivou. Oni koji su po prirodi savesni i ljube čistotu postepeno i neprimetno padaju naniže i postaju i sami učesnici u ludosti i moralnoj praznini sa kojima su toliko često u dodiru...
„Ništa ne može uspešnije da osujeti ozbiljne utiske i dobre želje, nego druženje sa taštim, bezbrižnim i izopačenim pojedincima...
„Treba da za svoje drugove biramo one koji ljube istinu u njenoj čistoti, čiji je moral neokaljan i čije su navike čiste od svakog zla.“ – I2 Svedočanstvo, 117, 118.
b. Kako je opisano prijateljstvo Davida i Jonatana? 1 Samuilova 18:1.
c. Koji su još neki od osbina koje treba da tražimo u onome koga biramo za dobrog prijatelja? Priče 11:13; Luka 7:13; Galatima 5:22,23.
„Nosite ukrase krotosti i smernoga duha, koji u Božjim očima imaju zaista veliku vrednost. Negujte vrline, kao što su: ljubav, radost, mir, dugo trpljenje, blagost. To su plodovi hrišćanskog stabla – usađenog kraj potoka, stabla koje rod svoj donosi u svako vreme.
„Ako je ljubav Hristova u našoj duši, onda ćemo kao prirodni rezultat toga imati i sve ostale vrline, kao što su: radost, mir, dugo trpljenje, dobrota, milost, vera, krotost i uzdržanje...
„Kad ljubav Hristova boravi u srcu, Njegova prisutnost oseća se u svakom postupku, i to se ne može sakriti.“ – Moj život danas, 57.
Utorak, 2. maj
3. UČITI IZ TUĐIH GREŠAKA
a. Šta nam je poznato o istorijskim zapisima iz Biblije? 1 Korinćanima 10:11,12.
„Da u biblijskoj istoriji nisu zapisani i gresi Izrailjaca već samo njihove vrline, ona za nas ne bi predstavljala tako sveobuhvatne pouke kakve danas predstavlja.“ – IV Svedočanstvo, 11.
b. Kako je Samson izabrao svoje bliske prijatelje? Kakve su bile posledice tog izbora? Sudije 14:3.
„Da se Samson pokoravao Božjim zapovestima tako verno kao njegovi roditelji, on bi doživeo plemenitiju i srećniju sudbinu. Ali njega je iskvarilo druženje sa idolopoklonicima. Pošto je grad Saraj bio u blizini filistejske zemlje, Samson se upustio s njima u prijateljske odnose. Tako je u njegovoj mladosti došlo do prisnih prijateljstava koja su zamračila njegov celi život. Jedna mlada devojka koja je živela u filistejskom gradu Tamnatu osvojila je njegovo srce i on odluči da je uzme za ženu. Njegovi bogobojažljivi roditelji pokušavali su da ga odvrate od toga, ali njegov jedini odgovor je bio: 'Njom me oženi jer mi ona omilela.' Najzad su roditelji popustili njegovoj želji i došlo je do sklapanja braka.
„Upravo kad je ulazio u doba svoje muževnosti, kad je morao da vrši svoju Bogom određenu misiju – u doba kad je više no ikad trebalo da bude veran Bogu – Samson se povezao sa neprijateljima Izrailja.“ – Patrijarsi i proroci, 594.
c. Koji je bio odlučujući faktor u Lotovom izboru mesta za stanovanje, a koje činjenice je on tom prilikom zanemario? 1 Mojsijeva 13:10,12,13. Kako je druženje sa Sodomljanima uticalo na njegovu porodicu? 2 Petrova 2:7,8; 1 Mojsijeva 19:14.
„Uticaj njegove (Lotove) žene i stanovnika tog bezbožničkog grada doveli bi ga do potpunog otpadništva od Boga da nije bilo verno upućenih pouka koje je ranije primio od Avrama. Lotova ženidba i njegov izbor Sodoma za mesto prebivališta predstavljali su prve karike u lancu događaja koji su svetu donosili samo zlo tokom mnogih generacija.“ – Patrijarsi i proroci, 168.
Sreda, 3. maj 
4. OPASNA PRIJATELJSTVA
a. Kako Bog gleda na prijateljstvo sa svetom? Jakov 4:4.
„Između čoveka iz sveta i onoga koji verno služi Bogu postoji veliki jaz. Misli ovih ljudi, njihove sklonosti i osećanja nisu u skladu s najvažnijim temama – Bog, istina i večnost. Jedna grupa sazreva kao pšenica za Božju žitnicu, a druga kao kukolj za vatru uništenja. Kako između njih može da bude jedinstva u namerama i akcijama?“ – Evangelizam, 467.
b. Kakve nam još savete Bog daje po pitanju prijateljstava sa svetovnim ljudima? 2 Korinćanima 6:14,17.
„Ne možeš živeti sa taštim ljudima, povoditi se za njihovim primerom, i biti istovremeno Božje dete. Tvorac svemira obraća ti se kao Otac pun ljubavi. Ako se u svojim naklonostima budeš odvojio od sveta, ako ne budeš dozvolio da te on ukalja, ako se spaseš pokvarenosti sveta u koju je ovaj zapao usled telesnih želja, Bog će biti tvoj Otac, primiće te u svoju porodicu i ti ćeš postati Njegov naslednik. Umesto ovog sveta, ukoliko budeš živeo u poslušnosti, On će ti dati carstvo nebesko, blaženstvo i večni život.“ – 2 Svedočanstvo, 44.
c. Šta prijateljstva koja formiramo pokazuju o stanju našeg srca? Kako Bog gleda na to? Matej 10:37,38.
„Bog zahteva da Mu bez ikakvog uslovljavanja sa vaše strane u potpunosti predate svoje srce i svoja osećanja. Ako svoje prijatelje, braću ili sestre, oca ili majku, kuću ili imanje, volite više nego Mene – kaže Hristost – niste Mene dostojni.“ – I2 Svedočanstvo, 44.
„Imajte na umu da u životu Hristovih sledbenika mora postojati ista predanost, ista posvećenost Božjem delu u svim društvenim područjima i sa svakim zemaljskim saoseća¬njem, kakvi su se ispoljavali u Njegovom životu. Božjizahtevi uvek moraju biti na prvom mestu.“ – Counsels on Stewardship, 53.
Četvrtak, 4. maj
5. BLISKA PRIJATELJSTVA
a. Šta nikada ne treba da zaboravimo dok uspostavljamo bliska prijateljstva, naročito ona koja vode ka braku? Matej 22:37; Luka 14:33.
„Svakaveza koje smo uspostavili, makar ona bila i ograničena, utiče na nas. Od toga koliko popuštamo tom uticaju, zavisiće i oblik prijateljstva, postojanost odnosa i naša ljubav i poštovanje onoga sa kojim se družimo.“ – Temelji srećnoga doma, 372.
„Upravo od toga koliko je to prijateljstvo, zavisi kolika će biti snaga uticaja koji prijatelji vrše jedan na drugoga na dobro ili na zlo...
„Kad bi birali prijatelje koji se boje Boga, uticaj koji ti prijatelji vrše na njih učvršćivao bi ih u istini, u obavljanju njihovih dužnosti i u svetosti.“ – Temelji srećnoga doma, 369, 370.
b. Zašto ne bi trebalo da formiramo intimna prijateljstva sa onima koji ne dele našu veru ili sa onima koji nisu obraćeni? Amos 3:3.
„Kao što su Solomunove žene odvratile Njegovo srce od Boga ka idolopoklonstvu, tako lakomisleni supružnici, koji nemaju dubinu načela, srca onih koji su nekada bili plemeniti i verni zavode u taštinu, izopačujuća zadovoljstva i unižavajući porok.“ – Komentari biblijskih tekstova, 182.
Petak, 5. maj
PITANJA ZA LIČNO RAZMIŠLJANJE:
1. Koje su neke od stvari koje će pravi prijatelj učiniti za vas?
2. Zašto je opasno blisko se sprijateljiti sa onima čiji je um nemoralan?
3. Šta možemo naučiti iz Samsonove greške u odabiru prijatelja?
4. Šta uključuje bezuslovno predanje našeg srca i naklonosti Bogu?
5. Koji faktori određuju u kojoj meri se predajemo uticaju društva u kome se krećemo?

Lekcija 7
Subota, 13. maj 2017.


Ženidba i udaja
„Jer kao što pred potopom jeđahu i pijahu, ženjahu se i udavahu do onog dana kad Noje uđe u kovčeg.“ – Matej 24:38.
„Neravna je i strma staza koja vodi u večni život. Ne uzimaj na sebe nepotreban teret koji bi mogao usporiti tvoje napredovanje.“ – Poruka mladim hrišćanima, 309.


Predlažemo da pročitate: Temelji srećnoga doma, 73-96.
Nedelja, 7. maj
1. VREME NOJEVO
a. Za koje grešne izbore su ljudi Nojevog vremena opredeljivali? 1 Mojsijeva 6:1,2.
„Veliko zlo u sklapanju brakova u dane Nojeve bilo je ovo; sinovi Božji ženili su se sa kćerima čovečjim. Oni koji su tvrdili da poznaju Boga i da ga poštuju sjedinjavali su se sa onima čija su srca bila pokvarena. Bez ustezanja su uzimali za žene one koje su hteli.“ – Poruka mladim hrišćanima, 320.
b. Kakva će situacija biti neposredno pred Hristov dolazak? Matej 24:37,38.
„Mnogi koji su bez dubljeg religioznog iskustva čine danas isto to što se činiloi u dane Nojeve: žene se i udaju bez ozbiljnog razmišljanja, bez molitve. Mnogi preuzimaju na sebe svečane obaveze braka tako olako kao da je u pitanju kakav običan trgovački posao. Prava ljubav nije temelj njihove veze.“ – Poruka mladim hrišćanima, 320.
„Jelo i piće, ženidba i udaja sami po sebi nisu greh... Međutim, u Nojevo doba ljudi su osnivali brač¬nu zajednicu ne mareći za Božji savet i Njegovo vođstvo.“ – Temelji srećnoga doma, 97.
Ponedeljak, 8. maj
2. SLEDIMO ISAKOV PRIMER
a. Koji važan uslov je Avram postavio svom vernom slugi pri odabiru supruge za Isaka? 1 Mojsijeva 24:3; 2 Korinćanima 6:14.
„Božji narod nikada ne treba da ide na zabranjeno tlo. Bog za¬branjuje brakove između vernika i nevernika. Međutim, neobraćeno srce često sledi svoje želje i tako nastaju brako¬vi koje Bog ne može odobriti...
„Oni koji priznaju istinu gaze Božju volju kad se u braku vežu sa nevernima; oni gube Njegovu naklonost i jednoga dana gorko će se kajati. Neverna strana može da ima iz¬vanredan moralni karakter; ali činjenica da ne odgovara Bo¬žjim zahtevima i odbija veliko spasenje, dovoljan je razlog da se ne stupi u takav brak. Karakter nevernog može biti sličan karakteru onoga mladića kome je Isus uputio reči: 'Još ti jedno nedostaje.' A to jednobilo je veoma potrebno.“ – Temelji srećnoga doma, 49.
b. Kome je sluga poverio izbor buduće Isakove supruge, i kroz kakav test se moralo proći? 1 Mojsijeva 24:12-14.
„Setivši se Avramovih reči da će Bog poslati anđela svojega pred njim, pomoli se (Elijezer) iskreno i zatraži uputstvo. U porodici svoga gospodara bio je navikao na stalnu ljubaznost i gostoljubivost te se molio da po tako učtivom i plemenitom ponašanju prepozna devojku koju je Bog izabrao.
„Odgovor na njegovu molitvu stigao je pre nego što je ona bila do kraja izgovorena. Među ženama koje su dolazile na izvor, našla se jedna čije je učtivo ponašanje privuklo njegovu pažnju. Kad se vraćala s izvora, stranac izađe pred nju i zatraži da se napije iz krčaga koji je nosila na ramenu. Vrlo ljubazno mu je ispunila zahtev i ponudila da zahvati vode i za kamile njegove; bilo je uobičajeno da takvu uslugu čak i kneževske kćeri čine stadima svojih očeva. Time je traženi znak bio dobijen. Devojka je bila veoma lepa, a njena spremnost da tako ljubazno pruži uslugu svedočila je o dobroti i nežnosti srca i o energičnoj prirodi.“ – Patrijarsi i proroci, 165, 166.
c. Kako su Rebekine želje ispoštovane? 1 Mojsijeva 24:58.
Utorak, 9. maj
3. BOŽJA NAMERA ZA BRAK
a. Zašto je Bog odabrao „druga prema čoveku“, i kako je opisana dobra žena? 1 Mojsijeva 2:18; Priče 18:22; 19:14.
„Sam je Bog dao Adamu druga. On mu je dao 'pomoć' – pomoćnika koji mu je odgovarao, nekoga ko mu je odgo¬varao kao drug, nekoga ko će biti jedno s njim u ljubavi i razumevanju. Eva je stvorena od rebra uzetog iz Adamovih prsa, upućujući na to da ga ona ne treba nadzirati kao go¬spodar, niti treba biti podređena, već jednaka s njim, da je on voli i štiti. Kao deo čoveka, kost od njegovih kostiju, meso od njegova mesa, ona je bila njegovo drugo japokazujući usko zajedništvo i nežnu odanost koja je treba¬la obeležavati ovaj odnos. 'Jer niko ne omrznu kad na svoje telo, nego ga hrani i greje' (Efescima 5:29).“ – The Faith I Live By, 251. 
„Bog je od čoveka načinio ženu da mu bude drug i pomoćnik, da bude jedno s njim, da ga bodri, hrabri i bude mu na blagoslov, a on da budenjen oslonac. Svi koji sa svetom namerom stupaju u brač¬nu zajednicu – muž da stekne čistu ljubav ženinog srca, a žena da omekšava i usavrši karakter svoga muža – ispunja¬vaju Božju nameru.“ – Temelji srećnoga doma, 79.
b. Kakvu odredbu po pitanju porodičnih odnosa je Bog doneo nakon pada u greh? 1 Mojsijeva 3:16 (poslednji deo); Kološanima 3:18,19; Efescima 5:22,25.
„Prilikom stvaranja Bog ju je (Evu) izjednačio s Ada¬mom. Da su ostali poslušni Bogu – u skladu sa Njegovim veli¬kim zakonom ljubavi – oni bi zauvek ostali u skladu jedno s drugim; ali greh je uneo razdor pa se njihova zajednica mogla održati i sklad sačuvati samo ako se jedno pokori dru¬gome. Eva je prva sagrešila, i pala je u iskušenje zato što se odvojila od svog druga, što je bilo protiv Božjeg uputstva. Adam je pao u greh zbog njenog nagovaranja i zato je ona stavljena pod vlast svoga supruga. Da je pali ljudski rod po¬štovao načela koja sadrži Božji zakon, ova presuda, iako je bila posledica greha, bila bi blagoslov ljudima. Međutim, zloupotreba prvenstva koje je čovek dobio često je ženinu sudbinu učinila gorkom, a njen život teretom.“ – Temelji srećnoga doma, 92.
Sreda, 10. maj
4. SLEDIMO BOŽANSKI OBRAZAC
a. Kako muževi i žene treba da podražavaju primer odnosa između Hrista i Njegovog Oca? Jovan 5:20 (prvi deo); 8:29.
„Neka svako radije pruža ljubav, nego da je traži. Negujte ono što je u vama najplemenitije i budite uvek spremni da priznate i cenite ono što je dobro kod drugih. Svest o tome da vas drugi ceni predstavlja čudesan podsticaj i pruža veliko zadovoljstvo. Naklonost i poštovanje podstiču težnju za usavršavanjem, a ljubav sama po sebi postaje još dublja i trajnija ako uspe da podstakne na neki plemenitiji cilj.
„Svoju osobenost, kao samostalno ljudsko biće, ni muž ni žena ne treba da utapa u ličnost svog supružnika. Svaki ima lični odnos sa Bogom. Njega svako za sebe treba da pita: 'Šta je pravo?' 'Šta je pogrešno?' 'Kako mogu najbolje da ostvarim cilj i svrhu života?' Svoja najdublja osećanja i naklonosti posvetite Onome koji je svoj život za vas dao. Uzdižite Hrista kao prvog, poslednjeg i u svemu najboljeg. Ukoliko je vaša ljubav prema Njemu dublja i snažnija, utoliko će i vaša međusobna ljubav biti čistija i jača.“ – Zdravlje i sreća, 319.
b. Koja druga važna osobina je ispoljena u Isusovom odnosu sa Ocem? Jovan 10:30; Efescima 4:3.
„Bez zajedničkog trpljenja i ljubavi nema sile na Zemlji koja bi tebe i tvog supruga mogla zadržati u vezama hrišćanskog jedinstva. Va¬ša zajednica u braku treba da bude tesna i nežna, sveta i uzviše¬na. Ona u vašem životu treba da zrači duhovnom silom, da bi¬ste bili jedno drugome sve ono što zahteva Božja Reč. Kad dostignete stupanj koji Gospod želi da dostignete, naći ćete Nebo na Zemlji, a Boga u svom životu.“ – Temelji srećnoga doma, 89, 90.
„Sve što može da pomuti mir i jedinstvo porodice treba od¬lučno ukloniti, a uzdići ljubaznost i ljubav. Onaj koji pokaže duh nežnosti, strpljenja i ljubavi, osetiće da mu se uzvra¬ća istim duhom. Tamo gde vlada Božji Duh, neće se govoriti o neprikladnosti bračne zajednice. Ako se Hristos, nada slave, nastani u nama, u domu će vladati jedinstvo i ljubav. Hristos koji živi u srcu supruge potpuno će se slagati sa Hristom ko¬ji živi u srcu supruga. Oni će se zajedno boriti za domove koje Hristos priprema za one koji Ga ljube.“ – Temelji srećnoga doma, 95, 96.
Četvrtak, 11. maj
5. REŠAVANJE SUKOBA
a. Kakav duh treba da se ogleda u supružnicima, naročito kada naiđu teškoće? Jakov 4:6,7,10.
„Teško je savladati porodične teškoće čak i onda kad supružnici pokušavaju pravedno da podele svoje različite dužnosti, ako ne pokore svoje srce Bogu.“ – Temelji srećnoga doma, 95.
„Iako se mogu pojaviti teškoće, nevolje i obeshrabrenja, neka ni suprug ni supruga ne daju mesta pomisli da je njiho¬va zajednica greška ili razočaranje. Odlučite biti jedno dru¬gome sve što je moguće. Nastavite s ukazivanjem prve pažnje. Trudite se da jedan drugoga hrabrite u vojevanju životnih borbi. Proučavajte kako ćete uvećati sreću jedan drugome. Gajite međusobnu ljubav i popustljivost. Onda će brak, um¬esto da bude kraj ljubavi, postati njen početak. Toplina is¬tinskog prijateljstva, ljubav koja vezuje srce uz srce, predukus je nebeske radosti.
„Svi treba da neguju strpljenje, vežbajući se u strpljivosti. Kad ste ljubazni i strpljivi, prava ljubav zadržaće toplinu u vašem srcu i razvićete osobine koje Nebo može odobriti.“ – Temelji srećnoga doma, 85.
b. Opiši ljubav koju Bog želi da gajimo jedni prema drugima, naročito onda kad stvari ne idu po našem planu. Jovan 15:12; 1 Korinćanima 13:4-7. 
„Prava ljubav pokriće mnoge slabosti; ljubav ih neće primećivati.“ – Temelji srećnoga doma, 36.
Petak, 12. maj
PITANJA ZA LIČNO RAZMIŠLJANJE:
1. Zašto većinu brakova u Nojevo vreme možemo smatrati grešnima?
2. Zašto je pogrešno ući u brak sa osobom koja ima moralne principe, ali nije vernik?
3. Koja je Božja sveta namera za brak?
4. Šta možemo uraditi kako bismo nekoga ohrabrili da živi plemenitijim životom?
5. Šta nam je neophodno da bismo rešili porodične teškoće?

Lekcija 8
Subota, 20. maj 2017.


Hrišćanska porodica
„Deco! Slušajte svoje roditelje u Gospodu: jer je ovo pravo... I vi očevi! Ne razdražujte decu svoju, nego ih gajite u nauci i u strahu Gospodnjem.“ – Efescima 6:1,4.
„Najbolji test hrišćanstva je karakter koji je razvijen pod njegovim uticajem. Prvi zadatak koji roditelji treba da obave je da se postaraju da se u njihovim srcima nađe Božji blagoslov, i zatim da taj blagoslov unesu u svoj dom.” – The Bible Echo, October 15, 1894.


Predlažemo da pročitate: Temelji srećnoga doma, 146-168.
Nedelja, 14. maj
1. NAŠ GLAVNI FOKUS
a. Sa kojim ciljem treba da radimo za svoju porodicu? Isaija 8:18.
„Roditelji, Bog želi da vi svoju porodicu učinite sličnom nebeskoj porodici. Bdijte budno nad svojom decom. Budite prema svojoj deci nežni i ljubazni... Jedna sređena i pravilno disciplinovana porodica, u ispoljavanju delotvornosti hrišćanstva, predstavlja silu veću i moćniju od svake propovedi na svetu. Kad očevi i majke shvate kako ih deca prosto kopiraju u svemu, oni će pažljivo i budno odmeravati svaku reč i svaki gest.“ – Komentari biblijskih tekstova, 740.
b. Šta je najvažnije u procesu vaspitavanja naše dece? Efescima 6:4.
„Međutim, najveći broj roditelja zanemario je delo koje im je Bog poverio i izostavio je vaspitanje i pripremu svoje dece da poznaju i vole Isusa Hrista, počevši od prvih dana razvoja dečjeg uma. Ozbiljnim naporima roditelji treba da prate i uoče početak otvaranja dečjeg uma; neka u životu u domu sve ostalo bude na dru¬gom mestu, osim pozitivne dužnosti koja im je poverena od Boga – da vaspitaju svoju decu u Gospodnjoj nauci i sa¬vetima.“ – Temelji srećnoga doma, 147, 148.
Ponedeljak, 15. maj
2. RELIGIJA U DOMU
a. Kakav odnos roditelji treba da ostvaruju sa svojom decomi? Efescima 4:2,32.
„U vašim porodičnim odnosima nastojte da govorite prijatne, ljubazne reči, reči koje će utešiti i ohrabriti. Ne zaboravljajte male znake ljubaznosti koji mnogo pomažu članu porodice u borbi protiv slabosti koje niko osim njega ne može da razume. 
„Ne isplati se istrajavati u svojoj tvrdoglavosti, biti nespreman popustiti u malim stvarima koje ne donose značajne posledice, i time unositi gorčinu i gnjev u dom. Život je prekratak i prepun patnji. Nemamo vremena za ranjavanje već bolnih i iskušanih srca.
„Neka svako bude blag i pažljiv prema drugome. Nikad nemojte dozvoliti da sunce zađe u vašem gnjevu. Nikada nemojte zatvoriti oči u snu a da prethodno niste rešili sitne, osetljive nesuglasice koje ranjavaju i povređuju dušu.“ – This Day With God, 225. 
b. Na koji način treba ispoljiti ljubav u domu? Rimljanima 12:9,10.
„U mnogim porodicama postoji ve¬liki nedostatak izražavanja međusobne ljubavi. Iako pretera-na osećajnost nije potrebna, ipak je potrebno da se ljubav i nežnost iskazuju na čedan, čist i dostojanstven način. Mnogi, na žalost, razvijaju tvrdo srce, a rečima i postupcima otkri¬vaju sotonsku stranu svoga karaktera. Između muža i žene, roditelja i dece, braće i sestara uvek treba negovati než¬nu ljubav. Ne izgovarajte naglu reč i čuvajte se nedostatka ljubavi. Dužnost je svakog člana porodice da bude ugodan iz¬govarajući ljubazne reči.
„Gajite nežnost, osećajnost i ljubav, koja treba da se vidi u malim ljubaznostima, u govoru, u brižljivoj paž¬nji.“ – Temelji srećnoga doma, 161.
„Neka saosećanje i milosrđe koje je Hristos ispoljavao u svom životu bude primer i nama kako da postupamo sa svojim bližnjima... Mnoge koji su u teškoj borbi kroz život postali malodušni i obeshrabreni, jedna blaga i vedro izgovorena reč bi mogla da ohrabri i ojača do pobede... Mi ne možemo ni zamisliti koliko dalekosežne mogu biti naše reči saosećanja i milosrđa, naši hrišćanski napori da ublažimo nečiji teret. Zabludeli mogu biti vraćeni na pravi put samo duhom krotosti, plemenitosti i nežne ljubavi.“ – Moj život danas, 257.
Utorak, 16. maj
3. ČAST I POŠTOVANJE U DOMU
a. Kako glasi peta zapovest, i šta je u njoj značajno? 2 Mojsijeva 20:12; Efescima 6:2. Kako decu možemo naučiti da poštuju ovu zapovest?
„Roditelji imaju pravo na ljubav i poštovanje koje ne pripada nikome drugome. Sam Bog koji im je dao odgovor¬nost za duše koje su im poverene, odredio je da u toku prvih godina života roditelji budu deci umesto Boga. Onaj koji odbija priznati zakoniti autoritet svojih roditelja, odbija da prizna Božji autoritet. Peta zapovest nalaže deci ne samo da poštuju svoje roditelje, da im se pokoravaju i da ih slu¬šaju, već da im pruže ljubav i nežnost, olakšaju njihove bri¬ge, da čuvaju njihov ugled i u starosti pruže pomoć i utehu...
„Ako (deca) ne poštuju i ne cene svoje zemaljske roditelje, neće poštovati i voleti ni svog Stvoritelja.“ – Temelji srećnoga doma, 239.
„Najbolji način vaspitanja dece da poštuju oca i majku je prilika da vide kako otac ljubazno postupa sa majkom, a majka ukazuje poštovanje i ljubav ocu. Posmatrajući ljubav među roditeljima, deca se mogu povesti da poslušaju petu zapovest i prihvate savet: 'Deco, slušajte svoje roditelje u Gospodu: jer je ovo pravo.'“ – Temelji srećnoga doma, 161.
b. Kome još treba da ukazujemo poštovanje? 3 Mojsijeva 19:32; Priče 16:31.
„Strahopoštovanje treba pokazati i prema Božjim predstavnicima – prema propovednicima, učiteljima i roditeljima koji su pozvani da govore i deluju u Njegovo ime. Poštujući njih, Njemu ukazujemo čast. 
„Bog posebno zahteva da se nežno poštovanje ukazuje ostarelima. On kaže: 'Seda je glava kruna slave ako se nalazi na putu pravednom' (Priče 16:31). Ona govori o bitkama koje su vođene, i pobedama koje su postignute; o teretima koji su nošeni, i iskušenjima koja su savladana. Ona govori o umornim stopama koje se bliže odmoru, o mestima koja će uskoro biti prazna. Pomozite deci da misle o tome, i ona će ulepšati put ostarelih svojom uljudnošću i poštovanjem, i uneti ljupkost i lepotu u svoj mladi život.“ – Vaspitanje, 219.
Sreda, 17. maj
4. PORODIČNA RADINOST
a. Koju izvrsnu osobinu će ispoljiti svaka prava hrišćanska porodica? 1 Korinćanima 14:40. Kako svi članovi porodice mogu sudelovati u održavanju reda u domu?
„Svaki član porodice trebalo bi da shvati da je dužan da sa svoje strane doprinese nešto za ugodan, uredan i pravilan život porodice. Niko ne treba da radi nasuprot drugome. Svi bi trebalo složno da rade na tome da hrabre jedan drugog, da budu strpljivi i plemeniti, da govore tihim, blagim glasom, da izbegavaju nered i nastoje da što više olakšaju terete majci. Ne sme biti nemarnosti i bežanja od dužnosti. Niko ne sme dopustiti da drugi rade ono što bi trebalo i mogao on sam da uradi. Ovo su možda sitnice, ali ako se te sitnice nakupe, stvara se veliki nered i navlači gnjev Božji. Zanemarivanje malih i sitnih stvari truje sreću u životu. Savesno vršenje malih dužnosti sačinjava zbir sreće koja se može ostvariti u životu.“ – 2 Svedočanstvo, 787, 788.
b. Koje su neke od blagodeti rada? Kološanima 3:23,24; Propovednik 5:12. Čemu treba da učimo decu u pogledu korisnosti svakodnevnog rada? 
„Rad je Bogom određen za čoveka i predstavlja za njega pravu blagodat: zanima ga, obuzima mu misli, jača telo i razvija sposobnosti... Samo radni ljudi i žene nalaze istinsku životnu radost.“ – Patrijarsi i proroci, 24.
„Mlade treba naučiti da život zahteva ozbiljan rad, odgovornost i staranje. Potrebna im je obuka koja će im dati praktično znanje – učiniti ih ljudima koji se mogu suočiti s poteškoćama. Treba ih naučiti da je obveza sistematskog, dobro organizovanog rada prekopotrebna ne samo kao zaštita od iznenadnih, nepredviđenih promena u životu, nego i kao pomoć u svestranom razvoju.“ – Child Guidance, 347.
„Ako deca s majkom dele poslove, naučiće da cene koristan rad, što je nužno za sreću i što oplemenjuje a ne ponižava.“ – Child Guidance, 349.
Četvrtak, 18. maj
5. SLUŽENJE U DOMU
a. Čemu možemo naučiti svoju decu kako bi se pripremila da služe Gospodaru? Galatima 5:13 (poslednji deo); Priče 15:33; 1 Petrova 5:5.
„Dete treba vrlo rano naučiti pouku o spremnosti da pomogne. Čim se njegova moć razumevanja dovoljno razvije, treba mu dati dužnosti koje će obavljati u domu. Ohrabrimo dete u njegovoj želji da pomogne svojim roditeljima, da stekne vrline samoodricanja i samosavladavanja, da svoju sreću i udobnost stavlja iza sreće i udobnosti drugih, da iskoristi svaku mogućnost da pomogne svojoj braći, sestrama, prijateljima u igri, da bude pažljiv prema starima, prema bolesnima i nesrećnim ljudima. Duh nesebične službe potpunije će se razviti u životu dece što je prisutniji u životu njihovog doma. Ona će se tako naučiti da budu radosna u službi i žrtvovanju za dobro drugih.“ – Child Guidance, 36.
b. Šta može da omete naše hrišćansko svedočanstvo, ako nismo dovoljno obazrivi? 1 Korinćanima 15:33.
„Hrišćanima ne dolikuje da biraju sebi društvo onih koji ne održavaju vezu s Bogom i ne žive po Njegovoj volji... Mnogi pozivaju k sebi lakoumne, tašte i neverne rođake; često primer i uticaj ovih nevernih gostiju ostavlja trajan utisak na um dece u domu.“ – Poruka mladim hrišćanima, 304.
Petak, 19. maj
PITANJA ZA LIČNO RAZMIŠLJANJE:
1. Koliko je važno da roditelji uče svoju decu da poznaju i vole Hrista? 
2. Šta se dešava kada insistiramo da u nekim manje bitnim stvarima sve bude po našoj zamisli?
3. Kako roditelji mogu da nauče svoju decu da ih poštuju?
4. Koje su neke od blagodeti rada?
5. Gde možemo, istinski služeći, naučiti da nađemo radost?

Lekcija 9
Subota, 27. maj 2017.


Odnosi i život sa našom rodbinom
„Nego budi ugled vernima u reči, u življenju, u ljubavi, u duhu, u veri, u čistoti.“ – 1 Timotiju 4:12.
„Ne popuštaj u svojim verskim obavezama i ne žrtvuj svoje preimućstvo da bi udovoljio željama neposvećenih prijatelja i srodnika. Ti si pozvan da se zalažeš za istinu čak i onda kad se zbog toga moraš suprotstaviti mišljenju svojih najbližih.“ – IV Svedočanstvo, 112.


Predlažemo da pročitate: V Svedočanstvo, 513-519; Sinovi i kćeri Božje, 49, 50.
Nedelja, 21. maj
1. STAVITI BOGA NA PRVO MESTO
a. Koje mesto Bog treba da zauzima u našem životu? A šta je sa našim drugim odnosima? Matej 22:37-39.
„Kada Božji Duh stanuje u čoveku, on ublažava umesto da stvara patnje... Mi se moramo pobrinuti za svakoga koji pati i sebe smatrati Božjim oruđima za ukazivanje pomoći potrebnima, ulažući sve svoje snage do krajnjih granica svojih mogućnosti... Ima nekih koji pokazuju veliku ljubav prema svojim rođacima, prema svojim prijateljima i osobama koje su im drage, a koji ipak propuštaju da pokažu ljubaznost i obzir i prema onima kojima je nežno saučešće neophodno, kojima je potrebna ljubaznost i ljubav.“ – Sinovi i kćeri Božje, 50.
b. Koje obećanje nam je dato ukoliko stavimo Boga ispred svake ljudske veze? Matej 19:29; Jevrejima 13:5 (drugi deo).
„Ako se Hrista radi morate odreći oca, majke, sestara, braće, žene ili dece, to jeste žrtva, ali nećete ostati bez prijatelja. Bog vas prima u svoju porodicu, vi postajete članovi carskog doma, sinovi i kćeri Cara koji vlada nebom i beskrajnim svemirom.“ – I Svedočanstvo, 457.
Ponedeljak, 22. maj
2. POMAGATI SVOJOJ PORODICI I DRUGIMA
a. Gde treba da otpočnemo rad za Hrista? Priče 22:6; Isaija 8:18.
„Uspostavljajući vezu sa Hristom obnovljeni čovek se samo vraća odnosu sa Bogom koji mu je bio određen... Njegove dužnosti su svuda oko njega, blizu i daleko. Njegova prva dužnost su njegova deca i najbliži rođaci. Ničim se ne može izgovoriti ako ovaj unutrašnji krug zanemari zbog šireg spoljašnjeg kruga...
„Kada roditelji verno obavljaju svoje dužnosti u porodici, obuzdavajući, ispravljajući, savetujući, usmeravajući, vodeći – otac kao sveštenik porodice, a majka kao misionar u porodici – oni pokrivaju područje koje Bog želi da pokriju. Verno izvršavajući svoje dužnosti u domu, oni umnožavaju sile koje će činiti dobro izvan doma. Postaju bolje pripremljeni i za rad u Crkvi. Obučavajući tiho svoje malo stado, vezujući svoju decu uz Boga i uz sebe, očevi i majke postaju Božji saradnici.“ – Sinovi i kćeri Božje, 221.
b. Kako ćemo se ophoditi prema drugima, ako Hristos boravi u nama? Isaija 50:4.
„Onaj ko je zaista hrišćanin uvek će imati lepu reč za svoje srodnike i za sve sa kojima dolazi u dodir. On će biti ljubazan, učtiv, prijateljski raspoložen i saosećajan, pripremajući se za taj način za boravak u nebeskoj porodici.“ – Moj život danas, 215.
c. Kada smo u iskušenju da svu svoju pažnju usmerimo ka sopstvenoj porodici, čemu se možemo poučiti iz Hristovog primera službe za druge? Luka 19:10.
„Moramo se osloboditi svoje sebičnosti i pokazati onu požrtvovanost i nesebičnu dobrotu koje je Isus ispoljavao dok je boravio na zemlji. Svi treba da se zauzimaju za svoju rodbinu, ali se ne smeju ograničiti samo na nju, kao da su to jedini ljudi koje je Hristos došao da spase.“ – 2 Svedočanstvo, 81.
Utorak, 23. maj
3. NE SPUŠTATI KRITERIJUME
a. Zbog čega smo mi danas zdravstveni reformatori? 1 Korinćanima 6:19,20; 10:31; 2 Timotiju 1:7; Isaija 7:15. Zašto pri susretu sa našim rođacima i prijateljima nećemo menjati svoje zdravstvene navike? 
„Oni koji uzdižu načela što je moguće bliže Božjoj naredbi, a u skladu sa svetlošću koju im je Bog dao preko svoje Reči i Svedočanstva svoga Duha, -takvi neće promeniti način svoga delovanja da bi ispunili želje svojih prijatelja ili rođaka, bilo da je jedan, dva ili čitavo mnoštvo onih koji žive u suprotnosti s Božjim mudrim odredbama. Ako napredujemo u ovom pogledu u skladu sa načelima, ako se strogo pridržavamo pravila ishrane, ako kao hrišćani vaspitavamo svoj ukus prema Božjem planu, mi ćemo izvršiti uticaj koji će ispuniti Božju nameru. Pitanje je: 'Da li smo voljni da budemo pravi zdravstveni reformatori?'“ – Saveti o životu i ishrani, 24.
b. Kako treba da živimo naš hrišćanski život? 1 Jovanova 3:18; Matej 5:16; 1 Solunjanima 2:12. Sa kojom opasnošću se suočavamo kada promenimo svoje navike kako bismo ugodili nevernim rođacima? 
„Neki misle da treba da čine neke ustupke svojim nevernim rođacima i prijateljima da bi im ugodili. Sigurno, ovde nije lako povući granicu; jedno popuštanje priprema put drugome, i uskoro oni koji su nekad verno služili Bogu prilagodiće svoj život i karakter običajima sveta. Veza s Bogom je prekinuta. Od hrišćanstva ostaje im još samo ime.“ – Poruka mladim hrišćanima, 304.
c. Kako nas Bog poziva da se ponašamo kada nismo u crkvi? 1 Timotiju 4:12; 2 Korinćanima 6:17,18; Titu 2:14.
„Razlog zašto smo imali tako slab uticaj na našu nevernu rodbinu i prijatelje jeste što nije postojala odlučna i jasna razlika između naših navika i njihovih svetovnih navika.“ – Fundamentals of Christian Education, 289.
„U prisustvu svojih srodnika i prijatelja, u svim svojim poslovnim odnosima, u svom druženju sa svetom, svuda i uvek, pod svim okolnostima – drži se Isusa.“ – V Svedočanstvo, 319.
Sreda, 24. maj
4. BITI ČVRST U ODLUKAMA
a. Umesto da svetovni rođaci i prijatelji utiču na nas, kako mi treba da donosimo svoje odluke? 1 Korinćanima 11:1; Jakov 1:5; Psalam 119:105; Galatima 5:24.
„Ti dopuštaš da reči tvojih srodnika i ličnih prijatelja utiču na tvoje planove i odluke. Previše im veruješ i njihova mišljenja i stavove prihvataš kao svoje, i zbog toga se veoma često nađeš na pogrešnom putu... Svojim rasuđivanjem, svojim osećanjima i svojim stavovima ti jako utičeš na njih, ali isto tako snažno i oni sa svoje strane utiču na tebe, i to će vas kao snažna bujica odvući u pogrešnom pravcu, ako se svi skupa ne ponizite i potpuno predate Bogu.“ – I2 Svedočanstvo, 471.
„Dragoceno vreme života nije nam dano da se pod uticajem nevernih srodnika odajemo zadovoljavanju telesnih želja, već da ga provodimo na način koji Bog odobrava.“ – IV Svedočanstvo, 222.
b. Kakva je odgovornost poverena roditeljima u pogledu njihove dece? Priče 22:6. Kako prijatelji i rođaci mogu da ometaju ovo delo?
„Pazite kad prepuštate odgajanje svoje dece drugima. Niko vas ne može osloboditi vaše Bogom dane odgovornosti... Muškarci i žene su dužni u svakom smislu poštovati svoje roditelje, ali kad je u pitanju odgajanje sopstvene dece, ne smeju im dopustiti uplitanje već treba uzde upravljanja držati u svojim rukama.“ – Child Guidance, 288.
c. Koje upozorenje je dato onima koji se ne pridržavaju svojih hrišćanskih principa tamo gde se zateknu? Jakov 1:6 (poslednji deo), 8. 
„Bog neka pomogne svakom pojedincu da shvati svoju bespomoćnost i nemoć da svoj brod neoštećen bezbedno dovede u luku mira. Milost Hristova nam je neophodna svakog dana. Njegova milost koja se ni sa čim ne može uporediti jedino može da nas spase i sačuva da ne grešimo.“ – Komentari biblijskih tekstova, 717.
„Nemojte nikada žrtvovati istinu kako biste nekome ugodili. Budite odlučni, budite čvrsti, budite utvrđeni i nepokolebljivog duha.“ – Spiritual Gifts 2, 266.
Četvrtak, 25. maj
5. NAROČITO DELO
a. Koje delo treba da obave oni koji žive u podeljenim domovima? 1 Korinćanima 7:12-14,16.
„Mi primamo mnogo pisama u kojima se traži savet. Jedna majka kaže da je njen muž nevernik. Ona ima decu, koju otac uči da ne poštuju majku. Duboko je zabrinuta za svoju decu. Ne zna kako da se ponaša. Onda izražava jasnu želju da nešto radi u Božjem delu, i pita da li po mojem mišljenju treba da napusti svoju porodicu, ukoliko je uverena da više ništa dobro ne može da učini za nju.
„Ja bih odgovorila: moja sestro, ne mogu da vidim kako bi mogla da budeš ispravna pred Gospodom ukoliko ostaviš svoga muža i svoju decu. Ne mogu da zamislim da možeš da pomisliš da to učiniš... Sigurna sam da je tvoja dužnost da se staraš o svojoj deci. To je tvoje područje i tu je tvoj posao...
„Pošto se Sotona služi ocem tvoje dece da se suprotstavi tvom delu, nemoj se obeshrabriti; nemoj odustajati od borbe. Učini im ono što bi želela da oni tebi učine. Postupaj prema svom mužu ljubazno u svako doba i u svakoj prilici, priveži srca svoje dece sa svojim srcem vezama ljubavi...
„To će učiniti da tvoje nastojanje postane jasno, da tvoja svetlost zasija u domaćinstvu u kojem sotona nastoji da tvoju decu privuče na svoju stranu... Nemoj tražiti saučešće ni od dece ni od njihovog oca, već jednostavno živi hrišćanskim životom. U rečima, u duhu, u karakteru, u krotkosti, u strpljenju i podnošenju, u vedrini, budi putokaz ukazujući im na stazu, na put koji vodi prema Nebu.“ – Testimonies on Sexual Behavior, 44, 45.
Petak, 26. maj
PITANJA ZA LIČNO RAZMIŠLJANJE:
1. Ako Boga volimo iznad svega, kako ćemo se ophoditi prema drugima? Koga ćemo se truditi da ne zapostavljamo?
2. Prema kojim ljudima imamo najveću obavezu? Da li je to naša jedina dužnost?
3. Kako možemo imati pozitivan uticaj na našu nevernu rodbinu?
4. Ko treba da drži uzde vaspitanja dece? Zašto?
5. Koje misionsko delo očekuje roditelja koji živi u podeljenom domu?

Lekcija 10
Subota, 3. jun 2017.


Crkvena porodica
„Ljubav bratska da ostane među vama.“ – Jevrejima 13:1.
„Svi su podložni greškama. Niko nije savšren. Gospod Isus je umro za grešnike da bi njima moglo biti oprošteno. Naš zadatak nije da osuđujemo. Hristos nije došao da osudi, već da spase.“ – In Heavenly Places, 292.


Predlažemo da pročitate: 2 Svedočanstvo, 77-81.
Nedelja, 28. maj
1. POMAGATI ONIMA KOJI SU OKO NAS
a. Prema kojoj grupi ljudi treba da pokažemo naročito brigu? Galatima 6:10. Zašto? Matej 12:50.
„U prisno hrišćansko srodstvo sa svojom Zajednicom, Bog u svom proviđenju dovodi i udovice, siročad, slepe, gluve, hrome, gluvoneme, i na razne načine unesrećena lica – da bi prokušao vernost svoga naroda pružajući svima priliku da razviju pravi hrišćanski karakter. Anđeli Božji budno paze kako se mi ophodimo prema takvima kojima je zaista potrebno naše saosećanje, ljubav i nesebično dobročinstvo. Na taj način Bog proverava naš karakter. Ako imamo pravu biblijsku veru, mi ćemo osećati da zaista dugujemo ljubav, naklonost i svesrdno interesovanje Hristu u licu Njegove braće, i samo ispoljavanjem duboke pažnje i ljubavi prema onima kojima je sreća manje naklonjena nego nama, možemo da pokažemo svoju zahvalnost za neizmernu ljubav koju nam je On ukazao dok smo još bili grešnici nedostojni Njegove milosti.“ – I2 Svedočanstvo, 475, 476.
b. Ako imamo pravu veru, koju ćemo dužnost izvršiti? Jakov 1:27; Marko 14:7. 
„Gde god naiđemo na ljudsku potrebu i patnju, tu se nalazi i polje za misionski rad.“ – Welfare Ministry, 35.
Ponedeljak, 29. maj
2. GAJITI BRATSKU LJUBAV
a. Kako je Bog ispoljio svoju ljubav prema nama? Pod kakvu nas obavezu stavlja ta ljubav? 1 Jovanova 4:9,11; Jovan 3:16.
„Kada grešnik vidi svoga Spasitelja kako umire umesto njega na krstu pod prokletstvom greha, kad posmatra Njegovu ljubav koja oprašta, u srcu se budi ljubav. Grešnik ljubi Hrista jer je Hristos njega ljubio prvi.“ – Odabrane poruke 1, 360.
„Hristos koji boravi u jednoj duši neće se svađati sa Hristom u drugoj duši. Moramo naučiti da se nosimo sa osobenostima onih koji nas okružuju. Ako je naša volja pod kontrolom Hristove volje, kako onda možemo biti u neskladu sa braćom? Ako smo u neskladu, možemo biti sigurni da je to zato što naše „ja“ treba da bude raspeto. Onaj koga Hristos oslobodi zaista je slobodan. Mi nismo potpuni u Hristu ukoliko ne volimo jedni druge onako kako je Hristos voleo nas. Kada to budemo činili, kao što nam je Hristos zapovedio, biće to svedočanstvo da smo potpuni u Njemu.“ – This Day With God, 262.
b. Kakav odnos moramo imati sa Bogom pre nego što možemoispoljiti ljubav prema braći i sestrama? 1 Jovanova 4:7,12. 
„Svi oni koji su rođeni u nebeskoj porodici predstavljaju u jednom posebnom smislu Hristovu braću. Hristova ljubav povezuje međusobno sve članove Njegove porodice, i gde god se takva ljubav ispoljava tu se oseća i to božansko srodstvo.“ – Želja vekova, 616.
„Naša je dužnost da živimo u atmosferi Hristove ljubavi, da duboko udišemo Njegovu ljubav i da širimo njenu toplinu oko sebe.“ – Our High Calling, 175.
c. Kako treba da volimo jedni druge? 1 Petrova 1:22,23.
„Jedino vas Bog može navesti da tako prepoznate Njegovo milosrđe, ljubav i strpljivost da ćete imati veru koja kroz ljubav radi i pročišćava dušu. To je Božji dar.“ – Lift Him Up, 252.
„U svome srcu moramo gajiti ljubav. Ne treba da budemo hitri da mislimo zlo o svojoj braći. Ne smemo da donosimo svoj sud i ishitrene zaključke o onome što oni kažu ili urade. Moramo biti biblijski hrišćani.“ – This Day With God, 83.
Utorak, 30. maj
3. NAPREDOVANJE U LIČNOM ISKUSTVU
a. Kakav izbor ti i ja možemo učiniti kako bismo rasli u hrišćanskom iskustvu? Efescima 4:21-24.
„Obraćenje je delo koje većina ljudi ne ceni. Nije mali poduhvat preobraziti svetovni um koji ljubi greh i pomoći mu da shvati neizrecivu Hristovu ljubav, privlačnost Nje¬gove ljubavi i Božju uzvišenost tako da duša bude prožeta božanskom ljubavlju i zaokupljena nebeskim tajnama. Kada čovek shvati ove istine, bivši život mu se čini odvratnim i mrskim. On mrzi greh i slamajući svoje srce pred Bogom, grli Hrista kao život i radost duše. On se odriče pređašnjih zadovoljstava. On ima nov um, nove osećaje, novo zani¬manje, novu volju; njegove žalosti, čežnje i ljubav su nove... Božju Reč, koja mu je bila dosadna i nezanimljiva, sada odabira za proučava-nje i kao savetnika. Ona je pismo koje mu je napisao Bog s potpisom Večnog. Svoje misli, reči i dela usklađuje s ovim pravilom i proverava. On drhti pred zapovestima i upozorenjima koja Božja Reč sadrži dok se čvrsto drži njenih obeća¬nja i jača svoju dušu primjenjujući ih na sebe.“ – The Faith I Live By, 139.
b. Na koji način treba duhovno da rastemo? 2 Petrova 3:18.
„Hrabreći i jačajući druge, hrišćanin i sam postaje jači. 'Ko napaja, sam će biti napojen.' To nije samo obećanje, to je božanski zakon, zakon kojim Bog želi da se tokovi dobročinstva, poput rečnih tokova, stalnim kruženjem uvek vraćaju svome izvoru. U pokoravanju ovom zakonu nalazi se tajna duhovnog rastenja...
„Kako možemo da rastemo da rastemo i napredujemo u blagodati? To je moguće samo ako iz svog srca potpuno odbacimo sebičnost i dopustimo nebu da ga oblikuje prema božanskom Uzoru... Ako zaista cenimo Božje blagoslove, primaćemo Njegovu milost u sve većoj meri.“ – Komentari biblijskih tekstova, 848, 849.
„Mi ćemo se sve bolje upoznavati sa Isusom ako s dubokim interesovanjem budemo proučavali Pisma, ako zatim budemo pošli putevima istine i pravednosti koji su nam u Njemu otkriveni. Oni koji istrajno rastu u blagodati, biće čvrsti u veri i stalno će napredovati.“ – Messages to Young People, 121.
Sreda, 31. maj
4. POSTUPANJE SA ZABLUDELIMA
a. U svojoj komunikaciji sa braćom i sestrama, šta uvek treba da imamo na umu? Luka 21:19; Jovan 15:12.
„Pružite ljubav onima kojima je ona najviše potrebna. Najnesrećnijima, onima najneprijatnijeg karaktera, potrebna je naša ljubav, naša nežnost, naše saosećanje. Onima koji iskušavaju naše strpljenje najpotrebnija je naša ljubav.“ – Fundamentals of Christian Education, 281.
„Ono što je nama potrebno nije nastojanje i trud da ljubimo jedan drugoga, nego ljubav Hristova u srcu. Ako je naše 'ja' nestalo u Hristu, istinska ljubav će spontano poteći sama od sebe.“ – Sluge Jevanđelja, 444.
„Potrebno je imati hrišćansko strpljenje i ljubav prema grešniku, ali je veoma opasno ispoljavati toliku toleranciju prema njegovim propustima da ga to navede na zaključak da uopšte i ne zaslužuje ukor, i da ga zato odbaci kao nepotreban i nepravedan.“ – Dela apostola, 378.
„Međutim, treba da pomognete onima kojima je pomoć najpotrebnija – koji se nalaze u nepovoljnijem položaju, greše i žive u zabludi, koji bi vas mogli uvrediti i zloupotrebiti vaše strpljenje do krajnjih granica. Baš prema takvima Isus pokazuje sažaljenje, jer sotona ima nad njima mnogo veću vlast, stalno se koristi njihovim slabostima i pogađa ih svojim strelama tamo gde su najmanje zaštićeni.“ – 2 Svedočanstvo, 79.
b. Ako naš brat nekoga uvredi, a mi saznamo za to, koji je prvi korak koji treba da preduzmemo? Matej 18:15; 3 Mojsijeva 19:16.
„Ne slušajte glasine koji govore protiv nekog brata ili sestre... Pitajte onoga koji donosi optužbe da li je poslušao savet Božje Reči po ovom pitanju. Hristos nam je ostavio jasna uputstva kako treba da postupimo. Idi k svome bratu i u četiri oka mu objasni njegov propust...
„Bilo da ti imaš problem sa optuženim ili ne, Hristov nalog je isti. Tvom bratu je potrebna pomoć. Reci njemu, ne nekom drugom, da o njemu kruže glasine. Daj mu priliku da to objasni. Moguće je da su te glasine lažne i da se problemi mogu izgladiti jednostavnim objašnjenjem. Tako treba da se ophodimo prema svakome za koga pretpostavljamo da je u zabludi.“ – In Heavenly Places, 292.
Četvrtak, 1. jun
5. PODSTICANJE NA DUHOVNU OBNOVU
a. Kakav treba da bude naš stav prema zabludelima? Šta treba da bude naš cilj? Galatima 6:1,2; 1 Petrova 4:8; Titu 3:2.
“Imajmo na umu da delo duhovne obnove predstavlja naš zadatak. Taj cilj nije moguće ostvariti u duhu oholosti, činovnički, i na zapovednički način...
’’Ko nema razumevanja za teške nevolje i potrebe svoga brata biće Božjim proviđenjem doveden u istu situaciju kroz koju je u kušanju i tuzi prolazio taj njegov brat; i iz ličnog gorkog iskustva moraće da uči da je i sam isto tako bespomoćan i potrebit kao što je bio i stradalnik koga je on odbacio.“ – VI Svedočanstvo, 246.
b. Šta često sprečava delo duhovne obnove zabludelih? Priče 11:13; 18:8.
„Ogovaranje, prepričavanje, otkrivanje tajni i pretresanje tuđih grešaka udaljuje duše od Boga. To je smrt za duhovnost i za blagi verski upliv...
„Hrišćani treba da paze na svoje reči. Oni ne smeju nikada prenositi ružne reči koje bi jedan njihov prijatelj izgovorio o drugome, naročito ako znaju da ovi nisu u dobrim odnosima. Svirepo je praviti razne nagoveštaje i davati na znanje da znate mnogo šta o ovom ili onom prijatelju ili poznaniku što drugi ne znaju. Ti nagoveštaji se uveličavaju i ostavljaju mnogo gori utisak nego što bi imalo jedno otvoreno iznošenje činjenica bez preterivanja. Koliko je samo Hristova zajednica stradavala zbog ovoga!“ – 2 Svedočanstvo, 202.
Petak, 2. jun
PITANJA ZA LIČNO RAZMIŠLJANJE:
1. Kako ćemo pokazati da je naša religija prava biblijska religija?
2. Kako se biblijski hrišćani ophode prema svojoj braći i sestrama u veri?
3. Kako možemo postati još snažniji hrišćani?
4. Kako možemo voleti jedan drugoga? Prema kome naročito treba da ispoljavamo ljubav?
5. Ako odbijemo da pomognemo u duhovnoj obnovi zabludelog brata ili sestre, šta će se dogoditi sa nama?